Ovo je šesta po redu otvorena javna rasprava ORaH-a o pojedinim sektorskim politikama, nakon „Gospodarskih, socijalnih i ekoloških potencijala konoplje“, „Održive energetike i održivi transport/promet", „Održivog gospodarenja šumama“, "Vanjske politike" i "Obrazovne i znanstvene politike". Poljoprivreda je jedna od tri najvažnije gospodarske politike ORaH-a (uz energetiku i vodno gospodarstvo) jer se samoodrživost bilo kojeg društva ogleda u njegovoj sposobnosti da zadovolji potrebe stanovništva za vodom, hranom i energijom. Provedbom ove politike ostvarit će se vizija Hrvatske kao proizvođača kvalitetne i zdrave hrane za potrebe domaćeg stanovništva. Zatim, Hrvatske kao izvoznice hrane koja se u znatnoj mjeri proizvodi ekološki te će se očuvati život na ruralnom prostoru i osigurati ruralni razvoj. Stanje sadašnje hrvatske poljoprivrede posljedica je dugoročnih trendova kojima se poljoprivredna proizvodnja ubrzano smanjuje i gubi, a ruralna područja su obuhvaćena nazadovanjem i depopulacijom. Hrvatska usprkos velikim potencijalima za razvijenu poljoprivredu (poljoprivredno zemljište, odgovarajuća klima, dostatne količine vode, tradicija i obrazovne institucije) danas uvozi gotovo 50% hrane čime se čini ogromna šteta za gospodarstvo i ukupni društveni razvoj. Hrvatsku kao članicu Europske unije obvezuje Zajednička europska poljoprivredna politika, jedna od najvažnijih zajedničkih politika EU. Sredstva predviđena za financiranje poljoprivrede i ruralnog razvoja jedna su od najizdašnijih sredstava fondova EU te i u tom smislu Hrvatska ima veliki potencijal za razvoj poljoprivrede. Ostali izvori financiranja poljoprivredne politike nalaze se i u drugim EU fondovima (za znanost, tehnologiju i regionalni razvoj), zatim u Državnom proračunu, privatnim investicijama te sredstvima financijskih institucija. Za ORaH je održiva poljoprivreda sektor od najveće važnosti zato što je održiva poljoprivreda strateška i temeljna grana privrede Republike Hrvatske. Opskrbljenost hranom osnovni je preduvjet suvereniteta i održivosti hrvatskog društva, a održiva poljoprivreda otvara veliki broj radnih mjesta te predstavlja izvor sirovine za razvoj industrije i uslužnih djelatnosti. Osim toga, oblikuje krajobraz, štiti okoliš, čuva bioraznolikost i rezervoare vode te čuva život na ruralnom prostoru koji obuhvaća više od 90% teritorija Hrvatske. Stoga, imajući u vidu ljudske potencijale, povijesni i globalni kontekst, klimatsku i geografsku posebnost Hrvatske i trenutno stanje poljoprivrede, ORaH predlaže realizaciju poljoprivredne politike koja se temelji na reformi u pet ključnih područja: promjeni opće proizvođačke klime; infrastrukturnim projektima i promjenama; korištenju i poticanju novih znanja i tehnologija s ciljem podizanja bruto vrijednosti proizvodnje po ha površine zemlje; dijalogu i suradnji svih aktera, odnosno poljoprivredi kao mjestu susreta i razmjene te alternativnim prodajnim kanalima.

Promjena opće proizvođačke klime ostvariti će se olakšicama za sve koji se bave proizvodnjom, preradom ili prodajom domaće hrane; pokretanjem 'Agro Banke'; osiguranjem učinkovte i poštene poljoprivredne javne uprave; efikasnom iskorištavanju sredstava EU Programa ruralnog razvoja; izravnim plaćanjima prema strateškim potrebama Hrvatske; strateškom pristupu u planiranju subvencija za poljoprivredu te manjim PDV-om na hranu i porezom na štetnu i nezdravu hranu. Infrastrukturnim projektima i promjenama potrebno je osigurati stavljanje državnog zemljišta na raspolaganje i navodnjavanje na najmanje 10% površina te okrupnjavanje zemljišta, tamo gdje je to moguće i opravdano. Korištenjem i poticanjem novih znanja i tehnologija te edukacijom za sve, reafirmacijom poljoprivrednih škola; obveznom poljoprivrednom edukacijom za sve nove proizvođače (poželjna i za stare) i osnaženjem javne službe zadužene za razvoj poljoprivrede moguće je ostvariti cilj podizanja bruto vrijednosti proizvodnje po ha površine zemlje. Dijalogom i suradnjom svih aktera, odnosno za poljoprivredu kao mjestu susreta i razmjene potrebno je izraditi strateški pristup poljoprivredi kao temeljnoj gospodarskoj grani Hrvatske donošenjem Poljoprivredne strategije s kartom poljoprivredne proizvodnje Hrvatske koja će osigurati likvidnost plaćanja; udruživanje većine proizvođača u proizvođačke zadruge/grupe/organizacije koje su, nadalje, u dijalogu i suradnji s poljoprivrednom industrijom; uvesti mreže zelenih kioska u velike trgovačke centre; povezati proizvođača i trgovaca; brendirati Hrvatsku kao zemlju najzdravije i najkvalitetnije hrane u EU; osigurati suradnju s turizmom (održivo ugostiteljstvo i hotelijerstvo; suradnja s građanima). Također potrebno je uspostaviti alternativne prodajne kanale poput seljačkih tržnica, zelenih kioska i solidarne grupe razmjene.