na Simpoziju su nastupili:

·         Dubravka Nižetić, Voditeljica ureda HSZG

·         Boris Koružnjak, dekan Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu

·         Trpimir Renić, generalni direktor tvrtke CEMEX Hrvatska d.d.

·         Kajo Ferić, CEMEX Hrvatska d.d.

·         Tomislav Antunović, CEMEX Hrvatska d.d.

·         Vesna Bukarica, načelnica odjela za energetsku učinkovitost pri FZOEU

·         Marijan Brlečić, Gealan d.o.o.

·         Nenad Karalija, Mapei Croatia d.o.o.

CEMEX Hrvatska d.d. predstavio je svoj novi projekt – zelena, niskoenergetska kuća. Niskoenergetske kuće temelj su primjene održive gradnje tijekom cijelog svog životnog vijeka, počevši od građevinskog materijala čija proizvodnja minimalno opterećuje okoliš, preko energetske učinkovitosti i racionalnog trošenja energenata pa sve do gospodarenja otpadom.

U tom kontekstu, CEMEX je predstavio inovativan pristup u gradnji kuća - tzv. ICF (insulated concrete forms) tehnologiju korištenja betona sa stalnim izolacijskim oplatama, novost na našem tržištu čija je kvaliteta već dokazana u svijetu kroz desetljeća primjene. Ona omogućava veliku mehaničku otpornost i stabilnost konstrukcije, značajnu uštedu toplinske energije, odličnu zvučnu izolaciju te zaštitu od vlage i požara. Osigurava i znatno bržu izgradnju konstrukcije kuće, u razdoblju od četiri do šest tjedana, a što ovisi o kompleksnosti projekta.

CEMEX GRADNJA d.o.o. - CEMGRA nudi izgradnju niskoenergetskih obiteljskih kuća primjenom tzv. One Stop Shop koncepta kojim se dobiva sve potrebno na jednom mjestu. Tvrtka kupcima osigurava podršku kod projektiranja, ishođenja potrebnih dozvola, dobivanja povoljnijih kreditnih linija te gradnju niskoenergetskog objekta, oslobađajući ih brojnih procedura kroz koje bi samostalno trebali proći prilikom izgradnje svog doma.

Simpozij su podržali i institucionalni partneri, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Arhitektonski fakultet u Zagrebu, a sponzori stručnih prezentacija bili su tvrtke Gealan d.o.o. i Mapei Croatia d.o.o.

Svjetskim istraživanjima je dokazano da objekti i prostori koji su kreirani, izvedeni i održavan prema principima zelene gradnje te koji su energetski učinkoviti - ostvaruju dodatnu vrijednost za sve sudionike u procesu planiranja, projektiranja, gradnje i korištenja objekata - investitore, društvo u cjelini, prirodu i same korisnike zgrada. Ti podaci dokazuju da su održivi razvoj i zelena gradnja daleko više od trenda zbog brige od o zdravlju svojih korisnika i njihovoj ugodi u prostoru, te smanjeni utjecaj emisije CO2 na prirodni okoliš i sredinu u kojoj se nalaze.

Na svjetskoj razini u ovom trenutku postoji više od 100.000 zgrada certificiranih prema međunarodnim standardima zelene gradnje (LEED, BREEAM ili DGNB) što iznosi oko 1 mlrd prostornih metara površine. U više od 90 zemalja svijeta gdje postoje nacionalni Savjeti za zelenu gradnju kao dio World Green Building Council organizacije, svakodnevno se više od 50.00 ljudi u više od 25.000 organizacija bavi implementacijom principa zelene gradnje u objekte koji ih okružuju.

Kako bi omogućio edukaciju i profiliranje generacije međunarodno priznatih stručnjaka za zelenu gradnju u Hrvatskoj, a s ciljem što skorije implementacije promjena u načinu planiranja i gradnje građevinskih projekata u našoj zemlji te načinu njihova korištenja, Hrvatski savjet za zelenu gradnju u suradnji sa drugim europskim savjetima, lansirao je 2011. godine cjelogodišnji edukativni program: Green Building Professional. Cilj Green Building Professional edukacijskog programa je podizanje naraštaja multi-disciplinarnih stručnjaka u području zelene gradnje, njezinog projektiranja i financiranja; ekoloških materijala za gradnju, opremanje i rekonstrukciju zgrada; procjene vrijednosti i životnog ciklusa zgrada s obzirom na zelene elemente; oblikovanje krajobraza, dizajn svjetla, ostvarivanja ušteda kroz reciklažu i uštedu energije, efikasno korištenje vodnih resursa; odabir održive lokacije i upravljanje istom; nacionalnu regulativu i certificiranje te međunarodne certifikate za zelenu gradnju LEED, BREEAM ili DGNB – u cjelini kreiranje radnog i životnog prostora koji će biti zdraviji, ugodniji i produktivniji, energetski učinkovit, ekonomski isplativ, zdrav za okoliš i čovjeka - a sve temeljem zelenih principa i održivosti.

O Savjetu za zelenu gradnju: Hrvatski savjet za zelenu gradnju osnovan je u ljeto 2009. sa svrhom poticanja i provođenja promjena u načinu planiranja i gradnje građevinskih projekata u Hrvatskoj i načina njihova korištenja, s ciljem održivosti, a uzimajući u obzir usklađenje interesa onih koji koriste objekte, očuvanosti okoliša, društvene odgovornosti i ekonomske isplativosti. Ključni cilj Savjeta je voditi transformaciju hrvatskog tržišta graditeljstva i nekretnina prema održivosti, promovirajući programe zelene gradnje i tehnologije, kao i integraciju dostupnih i stečenih znanja, iskustva i spoznaja o zelenoj gradnji u projektiranje i dizajn, izvođenje i funkcioniranje građevina u Hrvatskoj. Savjet za zelenu gradnju danas ima 100 članova iz redova vodećih tvrtki u projektiranju, proizvodnji građevinskog materijala i opreme, financiranju i izvođenju građevinskih projekata, tvrtki specijaliziranih za tehnologiju energetske učinkovitosti, alternativnih izvora energije, upravljanje i održavanje zgrada, zatim udruge, obrazovne institucije, banke, veleposlanstva, gospodarske komore, savjetnici i ovlašteni arhitekti. Više na: www.gbccroatia.org ili Facebook/Zelena gradnja

Što je zelena gradnja?

Zelena gradnja je cjeloviti proces osmišljavanja, izvedbe, održavanja, korištenja i obnove objekata koji

se temelji na holističkim principima koji sve elemente gradnje promatraju unutar zgrade u cijelosti, a

ne zasebno. Dakle, holistički principi uzimaju u obzir sve aspekte ili slikovito rečeno, kockice od kojih

se sastoji mozaik svake zgrade:

- od iskorištenja građevinskog zemljišta, povezanosti sa susjedstvom i servisima dostupnim

korisnicima, načinu i količini potrošnje vode, krajobrazu, rješenjima i ambijentu interijera,

odabiru i načinu upotrebe materijala, do brige o zdravlju korisnika, emisiji stakleničkih

plinova iz objekta, energetske učinkovitost, te korištenja obnovljivih i alternativnih izvora

energije.

Zelena gradnja ne podrazumijeva samo korištenje novih materijala, već pretpostavlja i određenu

kulturu života, stanovanja i korištenja prostora koje dokazano utječe na kvalitetu života i poslovanja.

Zelene zgrade su zgrade budućnosti koje će nagraditi svoje vlasnike većom isplativošću zbog nižih

troškova održavanja, a povrh svega čuvajući prirodu zbog smanjenog negativnog utjecaja na okoliš.

Hrvatsko je tržište nekretnina trenutno u ranoj razvojnoj fazi.

Ako ovu činjenicu stavimo i u kontekst aktualne gospodarske krize, prirodno se nameće pitanje – je li

gospodarska kriza pravo vrijeme za zelenu gradnju?

Statistički pokazatelji govore da od 2004. godine europsko zeleno investicijsko tržište raste u prosjeku

20% godišnje, što znači da će vrijednost toga tržišta do 2014. godine doseći 573 milijardi Eura,

Podaci iz ovog istraživanja ukazala su, također, da je kod 66% ispitanika (vlasnika ili korisnika zgrada)

ekonomska kriza djelomično ili u potpunosti povećala interes za zelenom gradnjom te da ih se čak

95% vidi u slijedećih nekoliko godina kao buduće vlasnike, operatere ili korisnike zelene zgrade!

Dakle, procjene su i našeg Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj da će se smjer daljnjeg razvoja

graditeljskog sektora u nas razvijati sve više u smjeru zelene gradnje, jer je i zakonski okvir sve više

temeljen na europskim direktivama koje nameću certificiranje zgrada prema parametru energetske

učinkovitosti, C02 otiska i slično, te je za očekivati da će se u budućnosti korisnici sami od sebe

odlučivati za više standarde pri gradnji ili rekonstrukciji objekata kako bi postigli veće uštede i ujedno

štitili okoliš. Zgrade će tako postajati sve zelenije, vjerojatno će velik broj stranih investitora na

koje će se ugledati i domaći, posegnuti za primjenom zelenih principa u graditeljstvu – proizvodi,

tehnologije i usluge za to tržište u Hrvatskoj već postoje, važno je samo povećanim korištenjem

stabilizirati njihove cijene i učiniti ih, uz razne subvencije, dostupnijim većem broju graditelja

odnosno investitora.

O prednosti i isplativosti zelene gradnje za same investitore govore i podaci koji ukazuju na činjenicu

da zelene zgrade za svojeg vlasnika-investitora ostvaruju 6% više rente te 16% više prodajne cijene.

Dodatno, korisnici objekata koji su rađeni i održavani temeljem principa zelene gradnje, čak su 27%

sretniji i zadovoljniji nego u ostalim prostorima.

U svijetu raste svjesnost o ograničenim i iscrpnim energetskim zalihama. Pokrenute su brojne akcije

kako bi se potrošnja energije i emisija stakleničkog plina stavila pod kontrolu. Svijet prihvaća zelenu

gradnju kao prijeko potrebni trend.

Kakva je situacija u Hrvatskoj?

Procjena Savjeta za zelenu gradnju je da će smjer daljnjeg razvoja graditeljskog sektora u Hrvatskoj

upravo ići u smjeru zelene gradnje. Hrvatska se još uvijek prilagođava na europsko tržište i sve

strožiju regulativu. Prostora za napredak ima dosta. Preko 80% građevina u Hrvatskoj još uvijek ne

zadovoljava sadašnje propise o toplinskoj zaštiti.

OSNOVNE INFORMACIJE O MEĐUNARODNIM CERTIFIKATIMA ZA ZELENU GRADNJU:

Tri su najpoznatija sustava certificiranja zelene gradnje u svijetu - LEED, BREEAM i DGNB. Zelena

gradnja zgradama donosi veću isplativost i poželjnost; niže operativne troškove, niže troškove

održavanja i smanjen negativni utjecaj na okoliš.

LEED (Leadership in Energy and Environmental Design) razvijen je 2000. godine od američkoga

Savjeta za zelenu gradnju. LEED je međunarodno priznati sustav certificiranja i kvalitetan izvor

informacija za vlasnike zgrada i najmoprimce o tome kako implementirati praktične i mjerljive

elemente zelene gradnje u projektiranje, gradnju, poslovanje i održavanje. Temelji se na pet ključnih

područja: održivom razvoju, uštedi vode, energetskoj učinkovitosti, odabiru materijala i unutarnjoj

kvaliteti okoliša. Razine LEED certificiranja jesu: Certificiran, Srebrni, Zlatni, Platinasti, a certifikat

je moguće dobiti u nekoj od sljedećih kategorija: novogradnja, postojeće građevine, interijeri, Core

& Shell, kuće, razvoj naselja. Kategorije koje se najčešće koriste u Srednjoj i istočnoj i Jugoistočnoj

Europi jesu LEED za novogradnju i LEED za Core & Shell, i to u većini slučajeva za uredske zgrade

i trgovačke centre. U okviru nacionalnih savjeta za zelenu gradnju diljem svijeta uspostavljena

su nezavisna tijela za izdavanje certifikata koja provode tri stupnja edukacije i akreditacije

profesionalaca, a samom ispitu moguće je pristupiti -online.

BREEAM (Building Research Environmental Assessment Method) je nastao 1990.godine u Velikoj

Britaniji. BREEAM prepoznaje performanse izgradnje u devet ključnih područja: menadžmentu,

energiji, vodi, upotrebi zemljišta i ekologiji, zdravlju, transportu, materijalima, otpadu i zagađenju.

Razine BREEAM certifikata jesu: prolazno, dobro, vrlo dobro, izvrsno i izvanredno, a taj certifikat

moguće je dobiti u nekoj od sljedećih kategorija: novogradnji, velikoj dogradnji već postojećih zgrada,

obnovi već postojećih zgrada, kombinaciji nove gradnje i obnavljanja postojeće, novoizgrađenim ili

obnovljenim dijelovima koji su dio veće zgrade koja je namijenjena za mješovitu namjenu, Building

fit-out.

Zajedničko je za oba certifikata zelene gradnje da u prvi plan stavljaju zdrav interijer za najmoprimce,

nisku potrošnju vode i električne energije, smanjenje emisije štetnih plinova, smanjenje količine

građevinskog otpada koji se šalje na odlagalište te dugoročno niže operativne troškove u održavanju.

DGNB (Deutsche Gesellschaft für Nachhaltiges Bauen) je sustav certificiranja zgrada prema načelu

zelene gradnje, a pokrenuo ga je German Sustainable Building Council – koji je priznati službeni

član svjetske mreže Savjeta za zelenu gradnju. German Sustainable Building Council ima mnoge

slične teme kao poznati LEED i BREEAM, ali stavlja veći naglasak na ekonomsku održivost i tehničku

kvalitetu, kojima pridaje jednaku važnost kao i ekološkim kriterijima. Bitno je da DGNB ne ocjenjuje

pojedinačne mjere, nego ukupnu učinkovitost zgrade ili urbane četvrti, kroz cijeli projektirani vijek

trajanja građevine.

Od lansiranja njemačkoga sustava certificiranja zgrada, German Sustainable Building Council razvio

je cca 15 shema za ocjenjivanje novogradnje i postojećih zgrada. Novogradnja obuhvaća urede i

upravne zgrade, obrazovne, trgovačke i industrijske zgrade, hotele, bolnice, zgrade stambene i javne

namjene te mixed-use. Postojeće zgrade odnose se na urede i upravne zgrade.

DGNB dodjeljuje bodove na osnovu pedesetak kriterija svrstanih u pet kategorija : ekološku

kvalitetu, ekonomsku kvalitetu, socijalno-kulturološku i funkcionalnu kvalitetu, tehničku kvalitetu

i kvalitetu procesa. Kvaliteta lokacije razmatra se odvojeno. Posebni DGNB kriteriji primjenjuju

se za certifikaciju gradskih četvrti: promjenu klime, biološku raznolikost, socijalnu i funkcionalnu

raznovrsnost. Ako su ti kriteriji jasno ispunjeni, zgrada ili urbana četvrt dobiva certifikat ili pred-
certifikat na razini zlata, srebra ili bronce.

DGNB sustav zasnovan je na europskim standardima i propisima, a preko mreže međunarodnih

partnerskih organizacija rade se prilagodbe specifičnim nacionalnim uvjetima.