Vlada se budi iz zimskog sna i na kraju 2014. šalje Zakon po hitnoj proceduru na usvajanje u Sabor. Dvije godine ništa i sad odjednom hitan postupak za potpuno novi tekst Zakona na koji su se lokalne i regionalne jedinice i ministarstva trebala očitovati u roku od deset dana.
Jedno je jasno, od najave Vlade, još na početku mandata, o mjerama za ravnomjerni regionalni razvoj, o regionalnim razvojnim projektima i ulaganjima u manje razvijenim područjima, nemamo ništa. Nedostatak volje, nerad i zanemarivanje politike regionalnog razvoja dovelo je do povećanja razlika. Najbolji primjer je karta regionalnih potpora po kojoj istih 40 posto sufinanciranja projekta dobiva poduzetnik u Vukovaru i Zagrebu.
U obrazloženju za hitni postupak istaknuto je da je to zbog potrebe da se Hrvatska što bolje pripremi za korištenje EU fondova. Na kraju 2014. Vlada se još uvijek priprema. To je sve što ove tri godine Vlada u Hrvatskoj radi, analizira i priprema se. Gospodarstvo tone, građani siromaše, a Vlada će sve riješiti sutra.
2. Županijske strategije i strategija regionalnog razvoja odgađaju se još od 2013.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih strategija, trebale bi predlagati i pripremati projekte za sufinanciranje iz EU fondova. Vlada umjesto da potiče i ubrzava pripremu strateških dokumenta čitavo vrijeme odgađa njihovu pripremu. Ministarstvo regionalnog razvoja je u nekoliko navrata u zadnje 3 godine uputama poslanim županijama produžavalo primjenu županijskih razvojnih strategija koje su vrijedile do 2013. kako bi se kako-tako steklo tek formalne uvjete strateške utemeljenosti za pripremu i provedbu projekata koji se financiraju iz EU fondova. Takvi potezi pokazuju da Vlada ne promišlja sustavno o regionalnom razvoju, već ad hoc mjerama samo zadovoljava formalne preduvjete.
Nevjerojatno zvuči plan Ministarstva naveden u dopisu županijama i Gradu Zagrebu, da će se nova strategija regionalnog razvoja dovršiti do kraja lipnja 2015., te se očekuje usvajanje županijskih razvojnih strategija tijekom druge polovice 2015. To znači da će županijske razvojne strategije koje odražavaju stvarne razvojne potrebe županija biti aktualne tek od 2016.
Ne definiraju se pokretači rasta za svaku od županija (i gradove i općine u njenom području) ne utvrđuju se projekti koji se trebaju pripremati jer će se financirati iz EU fondova. Lokalci su prepušteni sami sebi, ulažu vrlo ograničena sredstva u pripremu nasumice odabranih projekata. Tako npr. ministarstvo ih poziva da prijave projekte za izgradnju i proširenje škola i dječjih vrtića za financiranje iz EU pa kada oni ulože novac u pripremu povratno im se daju informacije da se to ipak neće sufinancirati iz EU. Vlada je samo pronašla mehanizme kako dodatno siromašiti lokalne jedinice.
3. Loš pristup strateškom planiranju
Nebriga aktualne Vlade vidljiva je i u činjenici da nisu predvidjeli donošenje strateškog dokumenta na NUTS II razini važnog za uspješno sudjelovanje u Kohezijskoj politici, kao i u činjenici da su Županijske razvojne strategije u prijedlogu Zakona i dalje ostavljene kao strateški dokument koji se priprema sa razine županije za područje županije, umjesto da budu strateški dokumenti koji objedinjavaju strateške prioritete i ciljeve svih općina, gradova i županije. Vlada time dodatno pokazuje kako ne razumije i ne uvažava načelo partnerstva niti namjerava primjenjivati pristup „odozdo prema gore“, prikupljati ideje s lokalne razine i raditi na zajedničkom strateškom usmjerenju. Člankom 14. stavkom 3. definira se da plan razvojnih programa koji jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donose sukladno Zakonu o proračunu mora biti u suglasju sa županijskom razvojnom strategijom. To je isključivo pristup odozgo prema dolje koji Europska komisija potpuno izbjegava, a primjenjuje se tek kao dio procesa usuglašavanja između različitih razina vlasti (općina, gradiva i županije te njih i nacionalne razine).
Članak 16. uvodi potrebu donošenja Strategije razvoja urbanog područja, a stavak 5. definira da ju „donosi predstavničko tijelo koje je bilo nositelj njezine izrade uz prethodno mišljenje svih jedinica lokalne samouprave s tog urbanog područja.“ Što ako je mišljenje neke od jedinica negativno. Stavkom 4. je propisano da mišljenje partnerskog vijeća mora biti pozitivno, a lokalne jedinice čija bi to trebala biti strategija samo daju mišljenje.
4. I dalje se potiče centralizacija u donošenju odluka
Uz strategiju regionalnog razvoja, županijske razvojne strategije i strategije razvoja urbanih područja propisuje se donošenje posebnih programa: Programa za poticanje regionalne konkurentnosti i urbanog razvoja (članak 40.) te Programa održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja i drugih područja s razvojnim posebnostima (članak 41.). Navedene programe donosi Vlada na prijedlog ministarstva i iz njih proizlaze mjere i projekti koji će se financirati.
Ovo je uvođenje paralelnog sustava – Vlada malo dopušta lokalnoj razini da planira, ali ipak smatra da je pametnije da ona odluči što treba potpomognutim područjima. Vrlo sebičan pristup, jer i Unija daje sredstva iz svog proračuna nama za naše prioritete i temeljem naših strateških dokumenata. Za razliku od ovog pristupa Vlada nameće svoj diktat potpomognutim područjima. Riječ je o paralelnom sustavu i možemo samo pitati gdje je tu lokalni razvoj?
Ovaj pristup smo još za vrijeme pregovora napustili i dobivali primjedbe Komisije kako je ključno da lokalne jedinice definiraju planove (strategije) svog razvoja polazeći od vlastitih potencijala, da se ti planovi usklade s nacionalnim interesima i da se utvrde potrebni projekti za realizaciju ciljeva iz tih dokumenata. Temeljem indeksa razvijenosti definira se da manje razvijeni imaju prednost pri odabiru projekata i sufinanciranju pripreme i provedbe.
Vlada nas vraća godinama unatrag i pokazuje da ne razumije koncept lokalnog (regionalnog) razvoja.
Člankom 24. uvodi se mogućnost sklapanja razvojnog sporazuma za područje najmanje tri jedinice regionalne samouprave unutar statističke regije, te se stavkom 4. daje ovlast Ministarstvu da može pozvati sva ona tijela državne uprave i druga javna tijela za koja Ministarstvo odluči da se priključe razvojnom sporazumu. Ovime se potpuno zanemaruje načelo supsidijarnosti, te se uvodi centralizacija sustava, dokidaju ovlasti jedinicama regionalne samouprave u razvoju društvene zajednice na svom području, te se ponovno centralizira odlučivanje u bitnim elementima mogućeg udruživanja jedinica regionalne samouprave.
Člankom 15. stavkom 4. određuje se da „Obuhvat područja jedinica lokalne samouprave koje čine urbane aglomeracije utvrđuje ministar odlukom na prijedlog jedinice lokalne samouprave s najvećim brojem stanovnika pojedine aglomeracije uz prethodno mišljenje svih lokalnih jedinica uključenih u pojedinu aglomeraciju i ministarstva nadležnog za prostorno uređenje.“ Ova odredba ministru daje ovlasti da može samovoljno utvrditi obuhvat urbane aglomeracije, jer je definirano samo prikupljanje mišljenja, a nigdje nije određeno da mišljenja moraju biti pozitivna, niti eventualno koji omjer pozitivnih mišljenja je potreban za donošenje ministrove odluke.
5. Administrativno kompliciranje sustava – ništa bez vijeća
Uvode se: Vijeće za regionalni razvoj, Partnersko vijeće statističke regije, Regionalni koordinatori, Partnersko vijeće za područje županije, Partnersko vijeće za urbano područje, Lokalne razvojne agencije. Je li tome svemu mjesto u Zakonu i to na ovaj način, samo se administrativno sustav komplicira.
6. Ništa od fonda za pripremu projekata i sufinanciranje troškova provedbe
Ministarstvo je zaprimilo više inicijativa za osnivanje fonda za sufinanciranje pripreme i provedbe razvojnih projekata na potpomognutim područjima. Međutim, zakonsko rješenje i dalje predviđa da se visina i način dodjele pomoći za sufinanciranje pripreme i provedbe razvojnih projekata na ovim područjima utvrđuje kroz poseban program koji usvaja ministar odlukom. Ovo je krajnje netransparentan način na koji će se utvrđivati tko će i uz koje uvjete moći ostvariti stručnu i financijsku pomoć za pripremu i provedbu projekata.
7. Indeks razvijenosti i dalje ne uzima u obzir demografske karakteristike i utjecaj krize
Tijekom javne rasprave o prošlom prijedlogu Zakona o regionalnom razvoju bilo je dosta inicijativa za izmjenom indeksa razvijenosti na način da isti uzme u obzir specifične geomorfološke karakteristike jedinica, starost stanovništva i gustoću naseljenosti, odnosno, površinu jedinice zbog otegotnih okolnosti koje navedene karakteristike predstavljaju za ujednačeni razvoj RH, ali Vlada je u novom tekstu Prijedloga zakona uvrstila tek manji dio komentara,primjedbi i prijedloga koje je zaprimila kroz očitovanja u javnoj raspravi.
Ivana Maletić,
Zastupnica u Europskom parlamentu