Potpredsjednik Europske komisije odgovoran za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis, povjerenik odgovoran za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Pierre Moscovici i povjerenica odgovorna za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen, na konferenciji za novinare predstavili su Specifične preporuke dane državama članicama za 2015. u kojima pozivaju države članice na dodatne napore kako bi se potaknuo gospodarski rast, ulaganje i zapošljavanje.
Europska komisija objavila je specifične preporuke za 26 država članica (Grčka i Cipar nisu uključeni jer sudjeluju u posebnom programu makroekonomske prilagodbe).
Preporuke se temelje na: dubinskoj analizi koju je Europska komisija početkom godine provela u svim državama članicama (detaljnije možete pročitati u Informativnom Mjesečniku br. 3.: http://issuu.com/ivanamaletic/docs/im3_2015), nedavno objavljenim Proljetnim ekonomskim prognozama (detaljnije na: http://ivana-maletic.com/index.php/vijesti/item/782-maletic-upozorenja-vladi-rh-se-nastavljaju) i na analizi nacionalnih planova reformi i planova konvergencije, koje su države članice dostavile Europskoj komisiji sredinom travnja.
Na konferenciji za novinare, povjerenici su objavili kako su u sklopu korektivnog mehanizma Pakta o stabilnosti i rastu (engl. Stability and Growth Pact - SGP), postupka prekomjernog deficita (engl. Excessive Deficit Procedure - EDP), zatvoreni postupci za Maltu i Poljsku, budući da su uspjele smanjiti razinu deficita na propisanih 3 posto. Europska komisija je u slučaju Ujedinjenog Kraljevstva zaključila kako nisu poduzeti dovoljni fiskalni napori za smanjivanje deficita te je produžen rok za ispunjavanje cilja (tj. smanjivanje razine deficita ispod 3 posto) do 2016. - 2017. U slučaju Finske, u roku od dva tjedna donijet će se odluka o pokretanju postupka prekomjernog deficita, budući da je razina duga i deficita veća od referentnih vrijednosti. Od Francuske se očekuje da do 10. lipnja donese konkretan set mjera i prijedloga smanjenja deficita i duga do 2017.
Republika Hrvatska je kao nova država članica odmah po ulasku u Europsku uniju ušla u proceduru prekomjernog deficita, a nakon dubinske analize hrvatskog gospodarstva provedene početkom 2014. i u postupak prekomjernih makroekonomskih neravnoteža (detaljnije možete pročitati u Informativnom Mjesečniku iz studenog 2013.: http://issuu.com/ivanamaletic/docs/im4_studeni i iz ožujka/travnja 2014.: http://issuu.com/ivanamaletic/docs/im89_small).
U sklopu Europskog semestra u svibnju odnosno lipnju 2014. dane su i prve specifične preporuke za Hrvatsku.
Upravo zbog toga što je Republika Hrvatska nova članica koja prvi put prolazi procedure prekomjernog deficita i makroekonomskih neravnoteža, bilo je jasno da Europska komisija neće odmah u drugoj godini pokrenuti korektivni mehanizam i sankcije.
Međutim poruke iz Brisela su jasne. Prvi put izrečene su u Europskom parlamentu, 14. travnja, u sklopu razmjene mišljenja u Odboru za ekonomska i monetarna pitanja s podpredsjednikom Europske komisije Valdisom Dombrovskisom i povjerenikom Pierreom Moscoviciem o paketu mjera za nadzor s ciljem otklanjanja makroekonomskih neravnoteža (usvojenih 25. veljače na kolegiju Europske komisije).
„Dubinskom analizom u 2014. utvrđeno je postojanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj, Italiji i Sloveniji, a analizama u 2015. utvrđeno je poboljšanje stanja za Sloveniju dok za Hrvatsku i Italiju nema uočenih poboljšanja“, istaknuli su tada.
„U prethodnom razdoblju ne vidimo pozitivne pomake u Republici Hrvatskoj te su naša očekivanja od Nacionalnog programa reformi (NPR) koji treba biti prezentiran u svibnju ove godine velika. Na temelju analize NPR-a odlučit ćemo o daljnjim mjerama“, istaknuo je povjerenik Moscovici.
Povjerenici su najavljivali mogućnost prebacivanje Hrvatske i Francuske u okviru postupka makroekonomskih neravnoteža iz kategorije 5 (Prekomjerne neravnoteže zbog kojih su potrebne odlučne mjere politike i posebno praćenje) u kategoriju 6 (Prekomjerne neravnoteže zbog kojih su potrebne odlučne mjere politike i posebno praćenje i pokretanje postupka u slučaju prekomjernih neravnoteža - engl. Excessive Imbalances Procedure (EIP) - korektivnog mehanizma u sklopu postupka zbog makroekonomskih neravnoteža).
Prebacivanje u kategoriju 6 za Francusku bi značilo aktiviranje kaznene odredbe i izdvajanje nekamatonosnog depozita od 0,1% BDP-a. Kako je Komisija odlučila Francuskoj dati još jednu šansu prije pokretanja postupka, a zbog novih prezentiranih planova reformi i gospodarskog oporavka, ostala je samo najnovija država članica za pokretanje postupka – Republika Hrvatska koja je tek godinu dana u procedurama.
Naravno da bi to bilo apsurdno i da je Vladi koja ništa ne radi na gospodarskom planu i provedbi reformi ovaj put pomogla Francuska i kredit dobiven zbog statusa nove članice.
Kada se pročitaju ove nove preporuke za Hrvatsku vidimo da je najvećim dijelom riječ o ponavljanju preporuka iz 2014. I dalje se traže promjene u sustavu upravljanja prihodima i rashodima, promjene u poreznoj politici i smanjenje parafiskalnih nameta, restrukturiranje javnih poduzeća, reforma mirovinskog sustava, fleksibilizacija tržište rada, dobro definirani predstečajni i stečajni postupci, stvaranje povoljnog poslovnog okruženja… Jasna je poruka da posao nije odrađen i da se ponovno provedba istih aktivnosti očekuje u 2015.
Nema pomaka prema naprijed, još uvijek osnovne promjene nisu odrađene i daleko smo od naprednijih reformi koje bi jačale hrvatsko gospodarstvo i pozicionirale Hrvatsku među aktivne i rastuće države članice. A upravo to se mora i može događati.
Podpredsjednik Dobrovskis je istaknuo da će se poseban nadzor nad Hrvatskom nastaviti, te nam osobno dolazi i u posjet 29. svibnja ove godine.