Većina sudaca se nalaze na međunarodnoj listi sudaca koju kreira Europsko udruženje uzgajivača Holstein goveda (EHRC), a koji sude na najvećim europskim i svjetskim izložbama goveda.

Edukaciju su organizirali Savez udruga hrvatskih uzgajivača Holstein goveda, Hrvatska poljoprivredna agencija i Belje kao domaćin i članica SUHUH-a s ciljem razmjene iskustava i najnovijih informacija europske filozofije suđenja, s velikim naglaskom na praktični rad.  Cilj organizatora je otvoriti raspravu o svim aspektima suđenja između sudaca i uzgajivača goveda.

Za praktični dio škole suđenja, koji uključuje natjecanje 30 najboljih krava i junica od kojih će jedna biti izabrana za šampionku, odabrana je farma Mitrovac, čiji je ukupni kapacitet 2.000 krava. Farma je otvorena početkom 2015. godine i dio je poljoprivrednog kompleksa Mitrovac, u kojem se osim farme nalaze bioplinsko postrojenje i staklenik za proizvodnju rajčice. Riječ je o jednom od najvećih investicijskih projekata u hrvatsku poljoprivredu u koji je uloženo 220 milijuna kuna i koji je nastavak procesa sljedivosti proizvodnje u Belju od polja do stola. Farma Mitrovac je u nešto više od godinu dana postala baza proizvodnje mlijeka u Belju i omogućila dovoljne količine domaćeg mlijeka za rast proizvodnje ABC svježeg krem sira, najvažnijeg izvoznog proizvoda Belja.

Davor Bošnjaković, direktor Belja ovom prilikom je izjavio: “Belje je poljoprivredna i prehrambena kompanija koja za proizvodnju svojih proizvoda koristi vlastite domaće resurse proizvedene na našim oranicama, farmama i vinogradima. Veliko je zadovoljstvo pokazati naše najveće potencijale u proizvodnji mlijeka stranim stručnjacima za Holstein pasminu. Danas na Mitrovcu, Belje zajedno sa Savezom udruga hrvatskih uzgajivača Holstein goveda i Hrvatskom poljoprivrednom agencijom predstavlja hrvatsku poljoprivredu i njena dostignuća.“

Same izložbe na kojima se stoka ocjenjuje predstavljanju veliki stres za krave, rekao je načelnik Odjela za govedarstvo Hrvatske poljoprivredne agencije Zdenko Ivkić. Za Radio Osijek je još dodao "Izgubili smo nešto farmi, no manje krava nego farmi. Još uvijek u Hrvatskoj ima preko 40 000 holstein pasmine na 2000 farmi. Imamo potencijal, no na žalost situacija u mliječnom sektoru nije sjajna. Svi se nadamo i očekujemo da će biti bolje".

Holstein pasmina je druga po brojnosti u Hrvatskoj (25%). Njen udio je rastao od 2003. do 2009. godine (što se podudaralo s povoljnim uvjetima u mliječnom sektoru), nakon čega dolazi do djelomičnog smanjenja. Skoro sve velike mliječne farme (> od 100 krava) uzgajaju Holstein krave, dok se na srednjim i malim farmama ove krave najčešće drže u mješovitim stadima sa simentalskom i smeđom pasminom (prosječna veličina stada je ~ 20 krava). Značaj ove pasmine je prvenstveno u proizvodnji mlijeka, dok se muška telad koriste za tov. Genetska izgradnja ove pasmine se odvija od druge polovice XX stoljeća, a sadašnji uzgojni postupci su objedinjeni u nacionalni Uzgojni program (2007). U njegovoj provedbi se primjenjuju najnovije uzgojne metode i znanstvene spoznaje (kontrola proizvodnosti prema ICAR-u, genomska selekcija, genetsko vrednovanje sukladno INTERBUL-u itd.). Uzgojni program je otvorenog karaktera, te u velikoj mjeri povezan sa drugim uzgojima (Njemačka, Nizozemska, SAD, Kanada, skandinavske zemlja).  S primjenom genomske selekcije se započelo početkom 2013. godine, a ona uključuje sustavno genotipiziranje i izračun genomske uzgojne vrijednosti odabrane muške teladi u njemačkom vrijednosnom sustavu.

Izbor bikovskih majki – Bikovske majke (150 – 200) predstavljaju u pogledu proizvodnih (mlijeko), funkcionalnih i eksterijernih karakteristika najbolje jedinke u populaciji (dvije standardne devijacije iznad prosjeka populacije). Za bikovske majke mogu biti odabrane i junice, ukoliko imaju visok Pedigree indeks. Prigodom odabira vodi se posebna briga o rodovima.

Izbor bikovskih očeva – temeljni kriteriji za odabir bikovskih očeva su uzgojne vrijednosti za važne proizvodne, funkcionalne i eksterijerne osobine (tri standardne devijacije iznad prosjeka populacije u bitnim proizvodnim skupinama obilježja). Obzirom na proizvodni (uzgojni) naglasak (mlijeka) odabire se 4 – 5 bikovskih očeva za ciljano sparivanje (najbolji genomski ili progeno testirani bikovi iz Njemačke, SAD-a, Kanade, Nizozemske i skandinavskih zemalja). Pri njihovom odabiru se posebna pažnja pridaje zastupljenosti pojedinih linija.

Ciljano sparivanje bikovskih majki i očeva se vrši prema unaprijed utvrđenoj shemi sparivanja. Ciljanim sparivanjem nastoje se koristiti interaktivne prednosti genotipova, te kompenzacijski umanjiti eventualne nedostatke.

Genomska selekcija – odabrana muška telad (prema Pedigree indeksu) se genotipizira, te im se računa genomska uzgojna vrijednost. Telad s visokim skupnim indeksom (≥130) ulaze najprije u performance test (field uvjeti), a zatim odlaze u centre za umjetno osjemenjivanje.

Test osjemenjivanje – sjeme genomski testirani mladih bikova iz nacionalnog uzgojnog programa (do 5000 doza po biku) se distribuira na područje Hrvatske i u druge zemlje (dvostruko  testiranje), s ciljem dobivanja dovoljnog broja potomaka.

Progeno testiranje – nakon dobivanja dovoljnog broja potomaka započinje progeno testiranje (sukladno pravilima INTERBULL – a), a koje uključuje slijedeće skupine svojstava: mliječnost, fitnes i vanjština.

Uzgojni ciljevi