Najveći broj komentara izuzetno pozitivno ocjenjuje prijedlog ove sektorske politike. Najveći broj pohvala odnosi se na sljedeće segmente prijedloga:
1)    Struktura dokumenta je pregledna, dokument se lako čita
2)    Ideja o burzi drvne građe je odličan način za suzbijanje korupcije u ovom sektoru
3)    Dokument prepoznaje potrebu za potrajnim (održivim) upravljanjem i gospodarenjem šumama te za očuvanjem biološke raznolikosti (flore i faune) šumskih zajednica
4)    Analiza trenutne situacije je odlična
5)    Dokument je cjelovit i pokriva sve aspekte šumarske politike.
Tijekom javne rasprave zaprimljeni su i kritički osvrti na dokument. Neke od zaprimljenih kritika su sljedeće:
1)    Dokument je dobro napisan no glavno je pitanje tko će ga i hoće li ga itko provesti. Postoji opasnost da će ovaj dokument, poput mnogih drugih dokumenata, ostati mrtvo slovo na papiru.
2)    Ova sektorska politika temelji se na kontinentalnoj Hrvatskoj i šumama koje imaju sirovinski potencijal, a šume primorske Hrvatske koje nemaju sirovinski potencijal su zanemarene. To se odnosi na šume alepskog bora koje se nezaustavljivo šire našom obalom u sklopu intenzivnih aktivnosti pošumljavanja posljednjih 100 godina. Ove šume imaju pozitivne strane, ali i negativne. Pozitivne se smanjivanje erozije na kamenjarima i turizam, negativne su laka zapaljivost. Ova vrsta ima i potencijale u gospodarstvu u vidu biogoriva i smolarstva koje je nekoć bilo razvijeno. Hrvatskoj nedostaje strategija upravljanja šumama na obali jer ako se nastavi ovakvo upravljanje šumama alepskog bora naša obala će biti preplavljena neodržavanim šumama koje će iz godine u godinu stradavati u požarima. Kako bi se postigao cilj poticanja revitalizacije autohtone vegetacije hrasta crnike potrebna su velika ulaganja kako bi se šume alepskog bora njegovale na način da se revitalizacija omogući.
3)    Uvod u politiku je predugačak
4)    U dokumentu nema spomena o 'pošumljavanju' gradova kroz parkove i 'zelenoj infrastrukturi'
5)    Hrvatske šume (HŠ) ne bi se smjele baviti dopunskim djelatnostima poput ugostiteljstva i turizma jer HŠ nisu kompetentne baviti se turizmom, niti je to njihova svrha, a tu vrijednu imovinu koriste neracionalno i najčešće u interesu pojedinaca.
6)    ORaH-ova politika nikako ne bi smjela biti protiv centralizirane nabave koja omogućava znatne uštede i specijalizaciju osoba koje provode natječaje pa se time smanjuje korupcija na nižoj razini.
7)    ORaH kritike mora usmjeriti prema nadležnom Ministarstvu, a ne prema HŠ.
8)    Nužno je uređenje teksta jer zbunjuje SWOT analiza stanja u HŠ, a potom u drvoprerađivačkom sektoru. Bolji je pristup SWOT analiza koja se odnosi na cijelo šumarstvo, a ne ovako rascjepkana što otežava čitanje i razumijevanje
9)    Podaci i analiza stanja odnose se samo na državne šume i šumski fond pa su izostavljeni važni podaci (po potencijalu, problemima i potrebi unapređenja) o privatnim šumama.
10)    Nužno je jasnije naglasiti protivljenje privatizaciji ili 'monetizaciji' državnih šuma.
11)    Do tolikog udjela državnih u odnosu na privatne šume došlo je zbog postupka nacionalizacije šuma u privatnom vlasništvu (primjer turopoljskih šuma) i tu povijesnu nepravdu nužno je ispraviti.
12)    Nužno je jače naglasiti potencijal biomase za gospodarski oporavak Hrvatske.
Nakon provedene javne rasprave i analiza zaprimljenih kritika prihvaćene su sljedeće primjedbe, komentari prijedlozi:
ORaH kao stranka koja ne participira u izvršnoj vlasti u ovom trenutku nema instrumente provedbe ove politike, ali se nadamo da ćemo u budućnosti imati značajniji politički utjecaj koji će omogućiti provedbu ove politike. Politika je nadopunjena dijelom koji se odnosi na ne-borealne šume, odnosno na šume alepskog bora. U dokument je ubačena važnost 'zelene infrastrukture' te poticanja 'urbanih' šuma.
Nisu uvažene ili su djelomično uvažene sljedeće kritike:
Uvod u politiku nije skraćen. Hrvatske šume trebaju redefinirati načine upravljanja svojim ugostiteljskim i turističkim kapacitetima, a ne ih prodavati. Centralizirana javna nabava ima svojih prednosti, ali i nedostataka. Zbog nemogućnosti preciznog planiranja potreba za određenim robama javljaju se neracionalnosti u nabavi pojedinih roba i oskudici u opskrbi drugim robama. Dio javne nabave treba biti centraliziran, dio ne. Kritike u dokumentu već su ravnomjerno raspoređene između Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih šuma jer su obje institucije odgovorne za loše stanje u ovom sektoru. Djelomično je prihvaćena primjedba o nužnosti uređenja teksta u dijelu SWOT analiza. Odbačena je primjedba o detaljnijoj obradi podataka o privatnim šumama zbog nemogućnosti dobivanja provjerljivih podataka iz ovog područja. U dokumentu je već jasno naznačeno protivljenje privatizaciji državnih šuma pa nema potrebe za njegovim većim isticanjem. Imovinsko pravne probleme vezane uz nacionalizaciju turopoljskih šuma nije moguće riješiti političkim, već sudskim putem.  Značaj iskorištavanja biomase već je dovoljno istaknut u dokumentu.

Pojedini/e komentatori/ce predložili su neke konkretne projekte poput:
1)    Treba poticati sadnju niskog raslinja (kako bi se postigli ciljani efekti na tlo i protok vode na područjima bez namjene, posebno uz prometnice kako bi drveće apsorbiralo zagađenje u urbanim sredinama – prihvaćeno
2)    ORaH treba predložiti da se donacijom dijela izgubljene šumske biomase stradale tijekom zime 2013/14. godine kao besplatnog ogrjeva pomogne socijalno ugroženim osobama – nije prihvaćeno jer se radi o jednokratnoj mjeri čija je realizacija teško provediva
3)    Zakonskim aktima treba ograničiti sječu i korištenje šumske biomase privatnih šuma, malim pilanarima goranskog kraja treba dati poticaj za nastavak proizvodnje, a pošumljavanje hitno treba dovesti na više grane, pogotovo nakon prirodne katastrofe koje je pogodila Gorski kotar ove zime – djelomično prihvaćeno jer u privatnim šumama treba biti reda u korištenju i okrupnjavanju posjeda,  a posebno je potrebna edukacija šumo-posjednika
4)    Pošumljavanje se treba obavljati kontroliranim sjemenom konačnih vrsta drveća ili sadnicama poznatog porijekla - prihvaćeno
5)    Uvesti upravljanje ljudskim potencijalima u Hrvatskim šumama kako bi do izražaja došli kvalitetni i obrazovani ljudi – već je sadržano u dokumentu
6)    U analizi naglasiti da je sadašnja procedura prenamjene livada, pašnjaka i zapuštenih zemljišta u šumska po kojoj je prvo potrebno zasaditi šumu, zatim pričekati godinu ili dvije da poraste i tek tada je moguća prenamjena u šumsko zemljište komplicirana te usporava ili potpuno onemogućava dobivanje poticaja za pošumljavanje zbog čega zapuštena zemljišta ostaju i dalje zapuštena – prihvaćeno ukoliko se radi o zapuštenim zemljištima ili neobraslom šumskom zemljištu
7)    U ciljeve ubaciti poticanje privatnih šumo-posjednika da kroz sredstva EU Fonda za ruralni razvoj (2014-2020) rade na unapređivanja i obogaćivanja privatnog šumskog gospodarstva održivim (potrajnim) gospodarenjem, korištenjem i sveobuhvatnom zaštitom šumskih resursa i bio-raznolikosti, primjenjujući rezultate istraživanja, poštivanje zakonskih propisa, i uvažavajući prava lokalne zajednice – prihvaćeno
8)    U nizinskim šumama koje su stanište ili potencijalno stanište ugroženih vrsta ptica potrebno je ili ukinuti ili značajno odgoditi ili modificirati postupak provođenja završne sječe (na primjer provoditi dugogodišnje postepeno prorjeđivanje starijih stabala). Šume u kojima bi se provodila takva politika zaštite prirode moraju dobiti odgovarajuću zakonsku podršku u smislu brendiranja, mogućnosti da šumarija za drvnu masu sa takvih površina ima pravo tražiti znatno višu cijenu na račun smanjenog profita. Takva politika zaštite prirode trebala bi se obavezno primjenjivati unutar Nacionalne ekološke mreže, a naročito unutar zaštićenih područja kao što su parkovi prirode i regionalni parkovi. Na tim područjima trebalo bi provoditi i politiku zaštite biološke raznolikosti samih šuma, a to znači postupno iskorjenjivanje plantaža stranih vrsta stabala, najčešće onih brzorastućih koje ugrožavaju opstanak autohtonih vrsta - prihvaćeno
9)    U Zakon o šumama ugraditi proširenje zaštitnih šuma s namjenom zaštite od erozije i na zaštitne šume za ublažavanje negativnih posljedica poplava. Kanaliziranjem 20.000km rijeka 70-tih godina prošlog stoljeća u RH je smanjen dotok prirodnih poplavnih voda u naselja, na poljoprivredne površine, ali i u poplavne šume. Politika korištenja i obnove poplavnih šuma mora biti u funkciji razvoja plana upravljanja poplavnim rizicima koji je trenutno u izradi, kao jedna od obvezujućih stavki unutar EU Direktive o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima. Takve se šume trebaju upotrijebiti za potrebe ublažavanja posljedica klimatskih promjena - prihvaćeno
10)    Treba naglasiti da mali šumo-posjednici nemaju pravo upravljati šumama u njihovom vlasništvu – nije prihvaćeno jer je to u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske i EU direktivama
11)    Treba zamijeniti nesposobne i 'pokvarene' pojedince s pozicija na kojima nanose štetu i šumama i RH – to je već sadržano u dokumentu
12)    Nužno je drakonskim kaznama kažnjavati one koji sijeku šume i kradu drvnu građu, a ne rade ništa na pošumljavanju – to je već sadržano u dokumentu
13)    Restrukturiranje Hrvatskih šuma je najvažnija zadaća održive šumarske politike. Dosadašnja restrukturiranja nisu polučila rezultate,troše se ogromna sredstva, a rezultati izostaju ili su ispod razine mjerljivosti. Nijednu strukturnu ili/i procesnu promjenu nije moguće napraviti bez involviranosti internog kadra koji u pravilu radi s konzultantskim kućama – to je već sadržano u dokumentu
14)    U Ciljeve pod 1) staviti: Očuvanje i održivi razvoj šuma i šumarstva kroz (a) održavanje i odgovarajuće unaprjeđenje šumskih resursa te njihov prilog globalnom kruženju ugljika, (b) poticanje produktivne funkcije šuma uključujući povećanje površine i proizvodnosti šuma, (c) održavanje vitalnosti i bio-raznolikosti šumskih ekosustava te očuvanje šumskog pejzaža, (d) očuvanje i razvoj ruralnih zajednica i područja vezanih za šumarstvo (e) razvoj i učinkovita primjena regulativnih, ekonomskih i informacijskih instrumenata sektorske politike. U Ciljeve pod 2) staviti: Razvoj i podržavanje nacionalnog šumarskog program s ključnim načelima: održivost, demokratičnost i tržišna ekonomija. Dopuniti u sadašnji Cilj označen s 4) da glasi: Integralno upravljanje i planiranje šuma na čitavom teritoriju Hrvatske, uključivanje svih šuma (javnih i privatnih) u proces certifikacije te usklađivanje sektorskih planova kroz nacionalnu strategiju održivog razvoja u cilju osiguravanja ravnoteže i sinergijskih učinaka. - prihvaćeno
15)    Nužno je preciznije definirati Fond za općekorisne funkcije šuma koji se trenutno puni različitim naknadama prilikom prenamjena šumskog područja, a na račun smanjenja općekorisnih funkcija šume. Taj fond treba se puniti i od sredstava korištenja drvnih i ne-drvnih proizvoda i usluga Hrvatskih šuma kako bi se transparentno i namjenski financirala: 1) istraživanja šumskih područja kako bi postojala realna spoznaja o vrstama kojima raspolažemo: njihovoj brojnosti, područjima rasprostiranja, te sposobnostima reprodukcije; 2) zaštita područja bogatih gljivama i ostalim vrstama u odgovarajućim kategorijama, poput posebnih ili strogih rezervata, ali i nižih kategorija koja obavezno prati infrastruktura za zaštitu prirode i kontrolu održivog iskorištavanja prirodnih vrijednosti; 3) fizička zaštita od strane dovoljnog broja lugara "sezonaca" kako bi zaštita prirode bila realna, a ne imaginarna; 4) praćenje legalnog i ilegalnog iznošenja plodova iz šuma radi mjerenja antropogenog utjecaja na šume; 5)  edukacija javnosti koja mora biti upoznata sa činjenicom da se korištenje šumskih plodova mora plaćati uplaćivanjem u Fond za općekorisne funkcije šuma. - prihvaćeno
16)    Nužno je doraditi pojedinosti vezane uz općekorisne funkcije šuma poput: uvođenja nekog oblika redarstvenika koji će obilaziti teren šumarije i paziti da se ne rade ilegalne sječe stabala, branje gljiva i ljekovitog bilja; te osnivanja posebne službe unutar HŠ kojoj će zadaća biti upravljanje zaštićenim objektima prirode koji su u njihovoj nadležnosti. – nije prihvaćeno jer u sustavu zaštićenih područja već postoje rendžeri, odnosno čuvari prirode, a u ostalim šumama revirnici
17)     Gospodarenje šumama u Gorskom Kotaru treba posebno naglasiti jer je stanje u tom području alarmantno. Gorski Kotar i stanovnici tog kraja morali bi imati veće koristi od šuma jer ga sada nemaju. Brdsko-planinski status nužno je oplemeniti a ne ga ukidati. – prihvaćeno jer nije nužno raditi samo na sprečavanju iseljavanja i odumiranja sela i zaselaka, već i na demografskoj obnovi koja nije moguća bez ekonomskih preduvjeta. Činjenica jest da Hrvatske šume svakoj općini plaćaju doprinos za masu posjećenu na teritoriju općine, ali nužno je raditi na revitalizaciji drvoprerađivačkog sektora na tim područjima.
18)     Lovstvo i lovni turizam trebaju biti jedan od važnijih ciljeva održivog upravljanja i gospodarenja šumama. Lov nije samo odstrel divljači,već je i čuvanje biljnog i životinjskog svijeta. – već je sadržano u dokumentu
19)    Nije pravedno da se OKFŠ plaća na prihode. Treba izmijeniti takvu odredbu da se obračunava na dobit. – nije prihvaćeno jer su sredstva OKFŠ-a već umanjena i njihovim bi se smanjenjem ugrozilo održivo gospodarenje šumama u Hrvatskoj
20)     Ukupna šumarska politika u RH poistovjećuje se s tvrtkom HŠ što je pogrešno. Potrebno je jasno definirati nadležnosti HŠ-a (javno poduzeće ili trgovačko društvo), administrativnu nadležnost (Ministarstvo poljoprivrede ili MZOiP) te položaj znanstvenih i strukovnih institucija. – već je sadržano u dokumentu
21)    Nužno je strateški redefinirati način prikupljanja naknade za OKFŠ kao i način provedbe i nadzora radova prema programima gospodarenja koji će se iz nje financirati. Administriranje nad prikupljenim sredstvima iz naknade OKFŠ-a i Savjetodavna služba za privatne šume šumo-posjednika trebale bi se objediniti u zajedničkoj Instituciji u nadležnosti resornog Ministarstva. – djelomično je već sadržano u dokumentu
22)    Buduće ministarstvo trebalo bi objedinjavati Šumarstvo, Vodno gospodarstvo i Zaštitu prirode. Objedinivši upravljanje ovim najvrednijim, ali i najosjetljivijim prirodnim resursima, izbjegli bi pasivnu zaštitu prirode – razmotrit će se u drugim sektorskim politikama
23)    Hrvatske šume d. o. o. trebaju integralno gospodariti šumama i šumskim zemljištem valorizirajući na održiv način sve vrijednosti prostora kojim gospodare. Prodaja isključivo drvnih sortimenata po netržišnim cijenama, bez značajnijeg i smislenijeg korištenja biomase, dovodi do smanjenja zaposlenika, što ima katastrofalne posljedice, prvenstveno za šumarstvo u ruralnim sredinama. – već je sadržano u dokumentu
24)    Najveći problem privatnih šuma je usitnjenost posjeda i nesređeno imovinsko stanje. Sređivanje gruntovnice je prioritet koje naša država mora što prije riješiti. Po uzoru na susjedne zemlje (Austrija) koje su na usitnjenim šumskim posjedima proveli gospodarenje po modelu udruživanja vlasnika u zadruge, moguće je i kod nas unaprijediti gospodarenje privatnim šumama. – prihvaćeno, a ovaj je prijedlog moguće financirati sredstvima iz EU programa Ruralnog razvoja 2014 – 2020.
25)    Školovanje kadrova za potrebe sektora treba uskladiti s tržištem rada. Nužno je napraviti sektorsku analizu potrebnih radnih mjesta usuglašenu s položajem šumarstva i drvne industrije u Republici Hrvatskoj u sklopu Europske Unije. – prihvaćeno.
Predsjedništvo ORaH-a je na sjednici zaključenoj dana 12. rujna 2014. godine usvojilo konačni prijedlog Sektorske politike održive šumarske politike. Politiku možete pronaći u rubrici Dokumenti, Politike, Održiva šumarska politika.
ORaH