- Osječke sorte i soje, pšenice i ječma sigurno su u svjetskom vrhu. Kada se radi o soji mora se istaći da smo na tri četvrtine hrvatskog tržišta, a to znači skoro 80 posto. U sjetvi ječma u Hrvatskoj držimo dvije trećine površina, a u nekim godinama i do 70 posto. Kod pšenice držimo polovicu tržištu. To su ogromne vrijednosti, a problem je što nemožemo naplatiti one površine koje su pod tavanušom. Tavanušom, a ne pod farmerfovim sjemenom da to ipak razgraničimo. Apeliramo na zakonodavce da krenu riješiti tu problematiku. Vjerujem da će se to ipak dogoditi tako da budu zadovoljni i oni koji žele sijati farmerovo sjeme, a i mi koji proizvodimo sorte i sjeme. Poljoprivrdni institut Osijek slavi 137 godina postojanja, a 90 godina na oplemenjivanju pšenice i ječma. To je naša kulturna baština i narod se s pravom treba ponositi sa svojom industrijom sjemena i da imamo nešto što ne moramo uvoziti. Jer treba naglasiti kako su sjemenarske kuće koje dolaze u Hrvatsku, pa i općenito u Europu toliko velike da je njihov financijski rezultat, odnosno godišnji protok novca veći nego li je cijeli društveni bruto proizvod Republike Hrvatske. A naše sjeme je ravno njihovom. To govorim zato da javnost vidi s kakvim se takmacima borimo na hrvatskom, ali i inozemnom tržištu. Treba spomenuti da smo mi najveći izvoznik hrvatskih sjemena. Radi se o pšenici, ječmu, lucerni, soji, suncokretu i kukuruzu, ističu u Poljoprivrednom institutu.

- Gledajte ovaj primjer. U SAD-u su u 2014.godini prijavile razne instuticije oko 150 tisuća patenata. Sav ostali svijet prijavio je 160 tisuća. Dakle, tu je jasno zašto je njihovo gospodarstvo najjače. Tu se vidi sva sila te zemlje. Ne kažem da će Hrvatska to moći, ali to je put čemu treba težiti. Vlastitu znanost razvijati do najviše mogućih granica. Poljoprivredni institut Osijek je u samom vrhu. Ako kažemo da su na ovom tržištu svi takmaci. Tu je i Pioneer, Syngenta, Monsanto i mnogi drugi. Apsolutno svi, a mi imamo ovakve rezultate onda je jasno koliko smo mnogo postigli. No, tu su i regionalni takmaci kao što su BC Institut, pa u okolnim zemljama kao što su sjemenarske kuće u Zemunu i Novom Sadu. To je strašno jaka konkurencija. I za hrvatsko tržište doslovce vrijede ona sintagma, - Mala bara, mnogo krokodila. I sada morate u toj bari plivati da vas ne pojedu. A kamoli da još rastete na tržištu. Ta tržišta nam daju dodatnu financijsku stabilnost a institut je živi dokaz o važnosti spoja znanosti i gospodarstva. Tome treba težiti. Da znanstvenici mogu svojim radom stvoriti robu, uslugu, radnu atmosferu, jednom riječju okruženje u kojem se može postići uspjeh. Znanost i gospodarstvo moraju biti zajedno. Gospodarstvo mora reći što im treba, a znanost mora dati odgovor na taj zahtjev u vidu inovacija i slično, rekao nam je dr.sc.Zvonimir Zdunić, ravnatelj Instituta.