Suočeni smo s definitvnim padom broja mliječnih krava. Opada i broj farmera koji se odlučuju na držanje takvih krava. Nije sve u tome da je slaba podrška farmerima proizvođačima mlijeka. Ima i drugih problema. Farmeri su sve stariji. Mladi bi radije se bavili stočarstvom u kojem nema toliko svakodnevnog posla kao kod muznih krava. I to je jedan od razloga što sve više nailazimo na prijelaz s proizvodnje mlijeka na držanje drugih kategorija krava. Jedna od tih je držanje po sustavu krava-tele.
Iako mnogi u tom sistemu drže za to specijalizirana goveda poput Salersa, Limousina ili nekog od vrsta Angusa, sjeverozapadni krajevi Hrvatske te Slovenija su tradicionalno područja držanja Simentalca. Nedavno smo posjetili i vlasnike simentalskih krava u Sloveniji koji svoje simentalke drže na skijalištu Krvavec.
Vlasnica farme Simona u svojoj štali ih drži do kraja travnja i početkom svibnja na pašnjačkim površinama oko sela. No, iz svih okolnih sela krajem lipnja i početkom srpnja krave svih vlasnika sele na skijalište Krvavec gdje je izvrsna paša. Održavaju skijalište i tamo se nalaze sva stada zajedno. Kako je rekla Simona, s njima ide i njihov bik. I svi drugi uzgajivači imaju svoje bikove. No, tko na samoj paši na skijalištu je otac teladi to ne znaju. Oni takve krave zovu krave dojilje. U zimskoj štali svaka je krava sa svojim teletom. Hrane ih prvenstveno sjenažom za razliku od Hrvatske gdje češće prevlada hranidba silažom.
Uzgoj krava tele najjednostavnije označava prirodu toga posla jer jasno ukazuje na sredstvo i cilj. Sredstvo predstavlja krava koja mora zadovoljiti ciljane potrebe a ta potreba je tele po sustavu krava tele. Pa ako nema teleta nema niti prihoda. Kriteriji za izbor junica najviše su usmjereni na majčinske sposobnosti a najbolje majke će biti one junice koje postanu na vrijeme plotkinje i svake godine daju tele koje će na tržištu ostvariti najbolju cijenu. Udruga Salers je na ovogodišnjem sajmu u Bjelovaru obilježila 15 godina svog djelovanja u Hrvatskoj. Nekako je to vrijeme koje dovodi i do ekspanzije uzgoja krava po sistemu krava-tele.
"Danas imamo 3701 grlo i 268 uzgajivača na području 19 županija. Uspješan uzgoj potaknuo je razvoj u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sloveniji, a vrlo brzo i na ostalom području jugoistočne Europe", ističe Mirko Devčić čovjek koji je najzaslužniji i za ovako veliki broj uzgajivača, ali i veliki broj proizvođača mesa koje je znatno kvalitetnije i ukusnije nego od mesa junadi iz klasičnog držanja. A i iskoristivost površina koje ne mogu biti oranice je sve bolja i služe kao pašnjaci.
Slično smo nedavno vidjeli i u Sloveniji kod uzgajivača simentalskog goveda po ovom sistemu. Površine oko sela su jako strme i nisu iskoristive za oraničnu proizvodnju. A kada govorimo o skijalištu koje se nalazi na nadmorskoj visini od 1.500 do 1.900 metara da ne govorimo. Koristi se i kvaliteta trave na tim velikim planinskim visinama.
A kao što znamo i u Hrvatskoj imamo ogromne neiskorištene površine u brdskim i planinskim područjima zemlje. Lika, Gorski Kotar, dalmatinsko zaleđe, slavonske gore Krndija, Papuk, Psunj. Da li Simentalac ili primjerice Salers. Ima sve svoje prednosti. Salers sigurno bolje za područja gdje nisu uzgajani i održavani pašnjaci. A simentalac na kvalitetnim i uzgajanim pašnjacima i livadama.
Izbor bikova također nije jednostavan. Bik ima takozvanu funkciju mehaničara kako ga zovu mnogi proizvođači. I mora imati takve karakteristike koje će poboljšavati osobine potomaka a to su mesnatost, mliječnost i skelet i mogućnost lakog teljenja. Važno je i da dobivamo kvalitetne ženske potomke za proširenje stada.
Važan je odabir trenutka teljenja. Proljeće kad je već krenula vegetacija nije preporučljivo za cjelodnevno držanje junica na pašnjaku s mladom travom. U našem primjeru kada krave se sele s podmlatkom i bikovima na Krvavec u srpnju telad su već starija i mogu biti cijeli dan na paši. A ta kvalietna trava uzrokuje i veću mliječnost kod majke što će sve posisati tada već i po šest mjeseci staro tele. Važno je istaći da u sustavu krava tele je tele jedini prihod i sve raspoloživo mlijeko namjenjeno odhrani teladi do odbića. A kakvo tele trebamo? Što kažu u jednoj svojoj brošuri članovi udruge Salers, trebamo ono tele koje će na tržištu ostvariti najbolju cijenu, te ono koje će to postići s najmanje troškova, s najmanje truda i muke. "Trebamo tele koje će svakom uzgajivaču osigurati zaradu za bolji život”, ističu proizvođači.
Što bi istakli kao razlog držanja krava u ovom sistemu. Kao prvo isplativost, pa onda jednostavnost uzgoja, izvrsno majčinstvo, temperament i dobroćudnost pasmine ali i dugovječnost.
Upravo i je važno da se teljenje odvija tijekom zime i u zimovnicima jer je tada sve to lakše pratiti. Telad do proljeća i do izlaska na pašnjak trebaju manju količinu mlijeka koju majke bez dodatne prihrane mogu dovoljno proizvesti u vrijeme izlaska na pašnjak. A onda kada su telad veća i u dobi kad im raste potreba za većom količinom mlijeka a to će im majke sa kvalitetnom ispašom moći pružiti. U Ambrožju pod Krvavecom, selu na tisuću metara nadmorske visine, nailazimo kod naših domaćina na staru tradicionalnu štalu. Ali napravljenu po svim pravilima. Veliki široki hodnik i stol za hranjenje kroz sredinu pa se može pripremiti sva potrebna hrana. Svaka jedinka bez problema može doći do svoga obroka a postoje i jasle s mogućnostima zabrane tako da se krava zaglavi u slučaju potrebe neke intervenije, pregleda i slično. Takav hodnik se najčešće koristi odlaganje hrane za više dana i tako značajno olakšava posluživanje. A zaglavljivanjem glava postiže se mir i izbjegava konkurencija kod uzimanja hrane jer uvijek u stadu ima proždrljivaca koji bi manje dominantna grla izgurala.
Zimska hranidba počinje sklanjanjem i preseljenjem stada u zimovnike. Na našim fotografijama vidimo simentalske krave s podmlatkom u zimovniku sredinom travnja. Pred skori izlazak na pašu u okolici farme, a dva mjeseca prije seljenja na veliku visinu skijališta. Vidimo i fotografije nekih naših uzgajivača Salers goveda i njihovih krava. Ali i primjer kada je majka Simentalka a otac Salers gdje se koristi mliječnost majke simentalke i otpornost teladi kojima je otac Salers. No, na Krvavecu svi su bikovi i krave simentalke pa se ne zna točno tko je otac, ali se zna da je simentalac jer su svi bikovi iz svakog stada te pasmine. Na nekim slikama vidimo i uzgoj u takvom sistemu na održavanim kvalitetnim pašnjacima u Francuskoj na nadmorskim visinama od petsto do osamsto metara. Ti pašnjaci se mogu duže koristiti jer to nije područje dugih i oštrih snjegovitih zima. Vidimo i primjer Limousin pasmine u Italiji na jednoj farmi gdje se krave drže po tom sistemu ali nikada ne idu na pašnjake.
Razlog je što je to područje ravnice i kvalitetne su oranice iskoristive za druge kulture i za proizvodnju krmiva za farmu.
