Na početku ovog napisa koji govori o uvjetima staje za krave, navodi se da još kod nas ima mnogo staja i nastambi za stoku koje ne zadovoljavaju uvjete, što zbog materijalnih mogućnosti vlasnika što zbog nepoznavanja uvjeta koje zahtjeva nastamba i kojima se treba udovoljiti osobito kad se radi o muznim kravama. No, kod nas postoje i suvremene nastambe za krave. Osobno sam se uvjerio na terenu da ima svakojakih staja za krave od skromnih seljačkih "štalica" do većih staja kod familijarnih gospodarstava robnih proizvođača mlijeka sa više desetaka muzara, ali i da ima adaptiranih bivših tovilišta svinja iz kooperacije sa ne baš najboljim uvjetima u kojima drže krave, jer su te nastambe najčešće preniske i nezračene.
Visoka mliječnost može se očekivati samo od zdravih životinja koje uvjetuje velikim dijelom stočna nastamba. Zdravlje će biti očuvano, ako mu se osiguraju što prirodniji uvjeti. Muzne krave provode najviše vremena u staji osobito zimi, a i sama mužnja se većim dijelom obavlja u staji, zbog čega u staji mora biti red i čistoća da bude suha, zračna, svjetla, prozračivana, sa dobrom kanalizacijom i izgnojavanjem.
Koji su to osnovni uvjeti za nastambu muznih krava?
a) U staji mora biti dovoljno prostora (17-20 m3 po grlu) jer se disanjem grla, rastvaranjem izmetina i ispiranjem stvara u njoj velika količina vodene pare i plinovi kao što su skatol-enol i dr. koji brzo pokvare zrak. U staji treba stalno provoditi zračenje bez propuha koji šteti zdravlju.
b) Održavanje čistoće ovisi o materijalu od kojega je staja izgrađena. Za zidove pogodna je pečena cigla zato što je u takvoj staji povoljna toplina (8-12 C) dobra izmjena uzduha i lako održavanje čistoće.
Zidovi od bezona ne odgovaraju jer su nepropusni pa se niz njih cijedi voda. Takva staja je hladna na zidovima se nalaze plijesni i gamad, a hladnoća i vlaga pogoduju razvoju reume, tuberkuloze, prehlade, bronopneumonije i dr.
c) Za pod je dobar materijal koji ne upija mokraću i koji se lako čisti. Propustan materijal nije dobar, jer se u njega nasele klice bolesti, što vrijedi za drvomakar je drvo toplo. Cigla je najbolja jer je po njoj pod najmanje klizav, dok je beton hladan.
Najvažnije je da mokraća izađe što prije van staje. Zbog čega mora pod imati nagib 1 cm na 1 dužni metar stajališta za glatki pod, i 1,5 cm na 1 dužni metar za hrapavi pod.
Ako bi nagib bio prevelik dolazilo bi do nepravilnog stava nogu do oboljenja tetiva i zglobova krava.
Za jednu kravu treba osigurati 10 m2 podne površine.
d) Osobito treba voditi računa o uređenju i provedbi dobre kanalizacije. Kanali se grade zatvoreni ili otvoreni sa malim padom za odvođenje gnojevke. Oni su od betona sa cementnom glazurom, od keramike, a mogu se graditi i od kamena i drva. Najvažnije je da se ne zaštopavaju i da se lako čiste, da se u njima ne zadržava gnoj i otpad iz staje.
e) I o svjetlosti treba voditi računa zbog čega se ugrađuju prozori koji moraju zauzeti 1/10 do 1/15 podne površine. Svjetlost djeluje povoljno na zdarvlje i spriječava razvitak plijesni i klice bolesti. Prozori se moraju povremeno oprati, zidovi okrečiti, paučine počistiti i prostorije povremeno raskužiti.
f) Prozračivanje samo kroz prozor ili vrata nije dovoljno, a niti preporučljivo zbog udara zračne struje i propuha osobito zimi pa se stoga postavlja ventilacija. Ventilacija ima više sistema od jednostavnih do električnih ventilacija. Najjednostavnije prozračivanje je pomoću četverouglaste cijevi koja polazi od poda i izlazi kroz strop i tavan napolje, a količina zraka se regulira poklopcem.
g) Staja mora biti tako uređena da se gnoj što lakše čisti i iznosi van staje, bilo odvozom sa kolicima.
Ako je stajalište odnosno ležište krava kratko ono je pogodno za staje jer gnoj pada sam u kanal, te krava ostaje čista što je jako važno da se ne zagadi mlijeko u kanti ako se muze ručno.
Repovi krava muzara mogu se povezati 50 cm od vrha repa sa vrpcom koja je alkom zakvačena nažici iznad zadnjeg dijela ležišta.
Koadkrava legne rep joj ostane oko pola meztraiznadpoda pa se ne zagađuje što je vrlo praktično i prepoučljivo.
h) Jasle su najbolje od betona, keramike i cigle, a manje se preporučuju drvene radi eventualnih tekućina bilo zbog jela bilo zbog napajanja, ko nemanema samo-pojilice. Jasle moraju imati nagib 1 cm na 1 dužni metar da se može voda ili koja druga tekućina ispustiti.
i) Vezanja krava ima više sistema ali je najvažnije da stoka može do jela i vode, da se može nesmetano dizati i lijegati.
j) Gnoj se treba iz staje odvoziti po potrebi, ali barem dva puta na dan u betonsko gnojište koje ima posebnu jamu za gnojevku.
k) Protiv muha koje uznemiruju stoku, a posebno muzara te tijekom mužnje ljeti bori se sa redovnim čišćenjem staja, uklanjanjem ostataka hrane, razlivenog mlijeka i redovitim održanjem gnoja.